Svaki GUP (generalni urbanističkiplan) nekog grada ima veliki utjecaj na tržište nekretnina u istom. Svaka promjena u zoniranju i promjene u pravilima građenja utječu na odluke investitora i kupaca, te samim time imaju snažan utjecaj na cijene nekretnina.
Zagrebački GUP ako je suditi prema javno dostupnim podacima, ima u fokusu proširenje zelenih zona, zabranu prenamjene i proširenja građevinskih zona i smanjenje gradnje stambenih jedinica po novoizgrađenom objektu. Tu se još našlo i proširenje prometnica i dugotrajan proces provođenja urbanističkih planova. Sve u svemu, klima koja ne potiče investitore na izgadnju novih stamenih jedinica, a sa smanjenim obujmom gradnje dolazimo i do većih cijena nekretnina.
Plastični primjer su urbane vile u podsljemenskoj zoni grada Zagreba koje su se po starom GUP-u gradile u površini od 400 BRP-a, i koje su uglavnom sadržavale 5 do 6 stambenih jedinica od otprilike 50 do 70 m2 , po novom GUP-u propisan je maksimalan broj od 3 stambene jedinice, te dolazimo do računice da će svaka ta stambena jedinica imati najmanje 110 m2 na koju površinu se dodatno obračunava jedna garaža i jedno parkirno mjesto ili ponegdje dvije garaže. . . dolazimo do "proizvoda" koji će imati najmanje 140 naplativih m2 i koji će si rijetki moći priuštiti, za razliku od stanova koji su se gradili po starom GUP-u i gdje su si mlade obitelji mogle priuštiti površinu svoje prve nekrenine koja je rijetko prelazila stotinjak m2.
Nadalje, otvara se pitanje nedostatka manjih, priuštivih stanova i u dogledno vrijeme izgledan "višak" velikih nepriuštivih stanova.
Zaključak da će cijene novoizgrađenih stanova, priuštive površine, zasigurno rasti, nije teško donjieti, a šta će se dogoditi sa velikim stanovima i hoće li se investitori uopće upustiti u njihovu gradnju ostaje nam za vidjeti.